Ljepota Crne Gore je impresivna. Sa svojim plazama, jezerima i planinama koje su pravo neotkriveno blago prijeti  Hrvatskoj i Italiji da postane kraljica Jadrana. Pod zastitom je UN-a i proglasena je prvom “ekoloskom drzavom” na svijetu. Ovaj predio zraci optimizmom, ubrzano se razvija i ulaze u buducnost ne samo u podrucju turizma i imovinskog ulaganja vec i u ostalim aspektima zivota . U maju 2006. godine Crna Gora je postala nezavisna drzava.

Crna Gora se nalazi pored juzne hrvatske granice a komsije su joj i Bosna i Hercegovina, Srbija i Albanija. Prelijepa crnogorska obala Jadrana je dugacka 293 km. Mediteranska klima doprinosi sporijem nacinu zivota a oni koji zele odmor ce u tako opustenom podneblju lako naci pravi predah. Kompaktna crnogorska drzava ima ponudu za svaciji ukus, hvale vrijednih 117 plaza i uvala, drugi u svijetu najdublji kanjon, ogromne povrsine nacionalnih parkova pod zastitom UNESCO-a, ski odmaralista, jezera, i 240 suncanih dana. Ljudi su prijatni i druzeljubivi, okrenuti porodicnom zivotu i sa entuzijazmom prihvataju promjene. U Crnoj Gori gotovo da nema kriminala i veoma je bezbjedna za posjetioce.

The World Travel and Tourism Council je postavio Crnu Goru na trece mjesto turistickih destinacija koje se ubrzano razvijaju , i predvidja da ce biti u samom vrhu do 2014. godine, sacinjavajuci preko 21% ukupnog drzavnog BDP-a. Prosle godine stepen porasta u turizmu bio je 25% i doprinijeo 14.8% BDP.
Crnogorska vlada i ekonomija je stabilna, a euro je uspjesno prihvacen 2002. godine, sto je poboljsalo trgovinu i industriju u okviru Evrope. Ovo pomaze Crnoj Gori u napredovanju ka prikljucenju Evropskoj uniji.

Bez obzira s koje strane udjete u Boku, sa kopna ili mora dozivljaj ce biti isti, odusevice vas. Izgleda kao da su planine napukle i pustile more u svoje pukotine. Boka je najjuzniji fjord u Evropi. Priroda je podijelila zaliv na cetiri manje cjeline a to su Hercegnovski zaliv, Risanski, Kotorski i Tivatski. Mali gradovi, koji kao odaje sa blagom cuvaju istoriju, umjetnost i ljepotu, nanizani su kao biseri po morskoj obali. Slikari, pjesnici, naucnici, turisti… svi oni dozivjeli su Boku-kotorsku na svoj nacin. Svako pronalazi motiv ili inspiraciju u njoj i dozivljava je kao nesto posebno i neobicno. Njen znacaj je potvrdjen stavljanjem Kotorsko-risanskog zaliva na svjetsku listu prirodnih i kulturnih blaga od strane UNESCO-a i pridruzivanjem zaliva “klubu” najljepsih svjetskih zaliva.

U IV vijeku prije nove ere Grci su osnovali grad Risan u zalivu Boka. Rimljani su se, nakon sto su porazili Ilirska plemena, naselili u II vijeku nove ere i nazvali obalu –Dalmacija. U V vijeku, nakon podjele Rimskog carstva, Boka-kotorska je ostala pod uticajem zapadnog dijela dok je ostatak zemlje bio u sklopu Vizantije. Medjutim, do kraja VI vijeka Juzni Sloveni su zauzeli citavu teritoriju kontinentalnog dijela i dalmatinsku obalu. Od ranog XV vijeka pa sve do 1797. Mletacka republika je igrala vaznu ulogu u ovom unutrasnjem dijelu Boko-kotorskog zaliva i ostavila neizbrisiv trag. Ovo podrucje je oduvijek bilo u vlasnistvu domacih moreplovaca koji su vijekovima bili poznati po svojoj pomorskoj vjestini.

Boka-kotorska je imala vaznu ulogu u istoriji pomorstva Istocnog Jadrana. Uz Perast i Prcanj, Dobrota je dostigla svoj ekonomski vrhunac u XVIII vijeku, i postala jedan od najrazvijenijih obalskih centara ovog dijela Jadrana. Clanovi istaknutih porodica u Dobroti , Milosevici, Ivanovici, Kamenarovici, Radimiri, Tripkovici, Marovici i drugi, bili su generacijama a pogotovo u XVIII i XIX vijeku, vodje ekonomskog napretka ovog podrucja, i doprinosili svojom imovinom i nasljedjem razvoju kulture i umjetnosti njihovog rodnog grada.

Dobrota je mali grad u kojem se nalaze palate nekadasnjih moreplovaca i brodovlasnika. Dobrota se razvijala pod okriljem  Kotora dijeleci sa njim istu sudbinu sve do 1704. godine kada je uz dopustenje Mlecana dobila samoupravu. Pominjana je cak i u XII vijeku kao naseobina pored, 7 km duge, obale. Jedno vrijeme posjedovala je najveci broj brodova za duge plovidbe i zahvaljujuci njihovim kapetanima bila je jedna od najbogatijih mjesta u Boki. Nekolicina zdanja sagradjenih u baroknom stilu od XVII do XIX vijeka su svjedoci prekomorskih avantura ovih moreplovaca.

Dobrota je jedno od onih obalskih mjesta gdje se jos uvijek moze vidjeti nekadasnja grandioznost zaliva i slika plemstva grada Kotora.
Dobrota se nalazi u blizini kotorskog Starog grada a pogled iz Dobrote se prostire ka brdu Vrmac. Setaliste pored mora u Dobroti je dugacko nekoliko kilometara sa brojnim kamenim mulima (pristanistima) i starim porodicnim kucama, koje su raznovrsnije i ljepse nego igdje drugdje. Kao i u Perastu, Prcanju i drugim mjestima u Kotorskom zalivu veliki broj crkava  i danas svjedoci o cvrstoj vjeri starijih ljudi, tako i u Dobroti.

Dobrota je jos i mjesto u kojem ima veoma dobrih restorana i malih priobalskih kafe barova u kojima se moze zaista uzivati u okruzenju starih gradjevina zaliva.